Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva

ID-100127376

Bespovratna sredstva (tzv. grant sheme) su sredstva koja imaju točno određenu namjenu zbog koje se troše te se ona, uz zadovoljavanje svih potrebnih kriterija, ne moraju vraćati. Ta su sredstva namijenjena aktivnostima i nabavama koje su navedene u ugovoru a dodijeljuju se prijaviteljima koji uspješno obave proces prijave, evaluacije i ugovaranja.

Bespovratna sredstava predstavljaju jedan od oblika ekonomskog intervencionizma kako bi se ispravili tržišni nedostatci u interesu javnosti. Ekonomska intervencija je akcija poduzeta od strane vlade ili međunarodne institucije u tržišnom gospodarstvu. Gospodarski zahvati uobičajeni u suvremenim tržišnim gospodarstvima su porezna oslobođenja, porezne olakšice, zakonsko utvrđena minimalna plaća, pravila za sindikate, izravni poticaji za pojedine klase proizvođača, državne financijske potpore, maksimalne cijene, proizvodne kvote, uvozne kvote, carine i trošarine.

Bespovratna sredstva EU su sredstva namijenjena korisnicima koji potiču i uzimaju u obzir ciljeve politike EU. Mogu biti dodijeljena tijelima lokalne i područne samouprave, organizacijama civilnog društva, institutima, fakultetima, komorama, malim i srednjim poduzetnicima. Najbitniji je element prihvatljivost prijavitelja da se pridržavaju pravila poziva za dostavu projektnih prijedloga na koji se prijavljuju.

Doprinos kohezijske politike (EU fondova) EU okruženju u razdoblju 2007 – 2013

KOHEZIJSKA POLITIKA

 

Bespovratna sredstva – kako im pristupiti ?

ID-100206686U novom financijskom razdoblju EU od 2014. do 2020. Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko 8 milijardi eura, što znači da će iznos bespovratnih sredstava EU značajno porasti na cca. 1,5 milijardi godišnje. Jedan od ključnih elemenata za učinkovito povlačenje EU sredstava je izrada kvalitetnih programskih dokumenata za koje je zadužena Republika Hrvatska.

Bespovratna sredstva EU se dodjeljuju iz proračuna EU organizacijama korisnicama  temeljem  Poziva na dostavu prijedloga projekata za dodjelu bespovratnih sredstava (Call for Proposals). Prihvatljivost projekta definirana je u Pozivu na dostavu prijedloga projekata i Smjernicama za kandidate (Guidelines fo Applicants). Projekti su odabrani po kriterijima prihvatljivosti samog projekta kao i prihvatljivim korisnicima i njihovim referencama. Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstva često zahtjevaju sufinanciranje od stane korisnika, primjerice iznosi sufinanciranja za MSP iznose do 50% a za nevladine organizacije 10-25%. Glavno koordinacijsko tijelo u Hrvatskoj nadležno za upravljanje strukturnim fondovima je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

 

Glavne smjernice budućeg razvoja, koje moraju poštovati sve zemlje EU su ispostavljene u Strategiji Europe 2020:

-> povećanje razine zapošljavanje
-> ulaganje u inovacije
-> klimatsko energetski ciljevi – smanjenje emisije štetnih plinova
-> obrazovanje – smanjeni  udio nepismenih i niže obrazovanih osoba
-> smanjenje siromaštva

Određeni ciljevi u pojedinačnim strategijama planiraju koji če se sektori poticati i na kakav način. U Hrvatskoj će  u proračunskom razdoblju 2014.-2020. biti izrađena 3 operativna programa:

  1. OP konkurentnost i kohezija – 80% fondova (Istraživanje i inovacije, Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, Konkurentnost poslovanja, Energetska učinkovitost, Prilagodba klimatskim promjenama, Zaštita okoliša i održivost resursa, Povezanost i mobilnost, Dostupnost javnih usluga)
  2. OP učinkoviti ljudski resursi – 14% fondova (Socijalna uključenost, Pametna administracija, Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage, Kvalitetan sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja)
  3. OP tehnička pomoć – 6% fondova

Predviđeno je da Hrvatska službeno dostavi operativne programe Europskoj komisiji u siječnju 2014. godine. Potom slijedi njihovo potvrđivanje od strane Europske komisije. Tek tada uz definiranje upravljačke strukture za korištenje sredstava Kohezijske politike Hrvatska može početi koristiti alocirana sredstva iz nove financijske perspektive za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Potrebno je naglasiti, da sredstva iz Strukturnih fondova EU također stoje na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima. Sredstva su namijenjena tvrtkama koje su već na visokom nivou razvijenosti i žele biti još bolje i konkurentnije. To znači da se kroz bespovratna sredstva EU promovira podizanje razine i samounapređenje poduzetništva. Nova strategija EU 2020. će biti naklonjena mikro, malim i srednjim poduzećima s dodatnim naglaskom na podupiranje investicija u tehnologiju, inovacije i istraživanje.

Prioritetna ulaganja u Republici Hrvatskoj

ID-100251011

Strukturni izazovi s kojima bi se Hrvatska trebala suočiti putem ulaganja kroz EU fondove dijele se na 4 teme. Teme su sukladne prioritetima Europske Unije i uključuju rješavanje strukturne problematike Hrvatske. Kroz bespovratna sredstva EU sufinancirat će se projekti vezani uz 4 glavna izazova za Hrvatsku.

  • Jačanje konkurentnosti gospodarstva provoditi će Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
  1. Cilj: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
  2. Cilj: Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  3. Cilj: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
  4. Cilj: Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi

 

  • Za zaštitu i očuvanje zdravog okoliša, zaštitu prirodnih resursa i nasljeđa te prilagodbu klimatskim promjenama biti će nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
  1. Cilj: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
  2. Cilj: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
  3. Cilj: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

 

  • Programe ulaganja bespovratnih sredstava za porast razine sudjelovanja na tržištu rada, osiguranje boljeg obrazovanja i vještina te smanjenje siromaštva uzimajući u obzir regionalne razlike vodit će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
  1. Cilj: Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
  2. Cilj: Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
  3. Cilj: Ulaganje u obrazovanje, vještine i cijelo-životno učenje

 

  • Ministarstvo uprave voditi će programe sufinanciranja za jačanje administrativnih kapaciteta, učinkovite javne uprave i porast uključenosti civilnog društva i socijalnih partnera.
  1. Cilj: Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

 

Pristup rješavanja izazova će se podijeliti u 11 tematskih ciljeva strategije prilikom određivanja nacionalnih ciljeva unutar pojedinačnih izazova:

  1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
  2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
  4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
  5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
  6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
  7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi
  8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage
  9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
  10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
  11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

 

Ono što je potrebno istaknuti je činjenica da bi hrvatski BDP, uz pravilnu upotrebu EU fondova i pojednostavljenje administracije, mogao godišnje porasti za dodatnih 0,6 posto čime bi se iskoristilo najmanje 90 posto rezerviranog novca.

 

Kako složiti projekte za bespovratna sredstva?

ID-100122500

Prvenstveno projekt za bespovratna sredstava mora zadovoljiti preduvjete koji se tiču prihvatljivosti prijavitelja, partnera i predloženih aktivnosti. Zato je bitno temeljito čitati natječaj da bi projekt prošao u odabir za bespovratna sredstva.

GLAVNI ELEMENTI EU PROJEKATA;

Postoje neki uobičajeni elementi neovisno o tome na koji se natječaj za bespovratna sredstva prijavitelj projektnog prijedloga javlja. Područja  koja se ocjenjuju po svojoj logici su donekle slična u svakom natječaju. Ciljevi i prioritete projekta, indikatori mjerenja uspjeha programa, ponekad i ciljne skupine koje prijavitelji trebaju obuhvatiti svojim projektima se posebno raspisuju za svaki natječaj za bespovratna sredstva.

  1. Preduvjeti i zrelost za provedbu projekata za bespovratna sredstva

Prihvatljivost je osnovni preduvjet kod svih natječaja za bespovratna sredstva. To znači prihvatljivost prijavitelja, eventualnih partnera i projektne ideje u odnosu na aktivnosti.

Prijavitelj takođerv mora pokazati određene financijske i operativne kapacitete za provedbu projekta za bespovratna sredstva. Financijska stabilnost ili takozvani financijski kapacitet znači mogućnost provedbe projekta sa strane prijavitelja neovisno o transferima plaćanja za bespovratna sredstva.

Bespovratna sredstva se dodjeljuju u postotku iznosa investicije, odnosno prihvatljivih troškova. Investitor treba imati vlastita sredstva za provedbu. Neki natječaji za lakšu provedbu omogućavaju predujam za dio sufinanciranja koji se odnosi na bespovratna sredstva.

Provedba se u većini slučajeva mora osloniti na postojeće financijske kapacitete prijavitelja. Ukoliko ti kapaciteti ne postoje, daljnja provedba projekta bit će ugrožena i kad su bespovratna sredstva već odobrena.

Vrlo su bitne i dostatni operativni, tehnički i upravljački kapaciteti za provođenje projekta. To su kapaciteti za koordiniranje i upravljanje projektom za vrijeme trajanja provedbe.

       1. Relevantnost projekta za bespovratna sredstva  

U odnosu na cilj natječaja za bespovratna sredstva izrazito je važan element relevantnost projektne ideje. Projektni prijedlog mora zadovoljiti ciljeve natječaja za bespovratna sredstva kod ocjenjivanja projektne ideje. Upravo za relevantnost projekta se često može ostvariti najveći broj bodova.

       2. Kvalitetna rješenja za probleme ciljne skupine ili područja

Za ciljnu skupinu natječaja za bespovratna sredstva, odnosno njegove direktne korisnike, projekti moraju predložiti neki oblik dodane vrijednosti. U natječajima za bespovratna sredstva se traži dostava projektnih ideja sa novim rješenjima usmjerenim na rješavanje specifičnih problema određenih skupina ljudi ili organizacija.

Bitan element u odlučivanju o tome koji će se projekti financirati uz bespovratna sredstva je skrojenost projekta koji je specifičan za potrebe ciljnih skupina.

       3. Partnerstvo i podrška drugih organizacija

Zahvaljujući partnerstvu u projektu za bespovratna sredstva šalje se poruka da je niz organizacija dalo podršku jednoj projektnoj ideji, odnosno omogućava se diseminacija te širi opći utjecaj projekta.

       4. Metodologija

Svaki projekt za bespovratna sredstva mora imati objašnjenu metodologiju svog pristupa i rada. Mora se opisati konzistentnost i opravdanost u odabiru aktivnosti i rezultata s obzirom na ciljeve koji se žele postići. Kod izbora metodologije bitno je da postoji podudarnost između opisanih aktivnosti i očekivanih rezultata i ciljeva projekta za bespovratna sredstva. Metodologija mora biti odgovarajuća s obzirom na ciljne skupine natječaja i projekta za bespovratna sredstva.

       5. Analiza rizika, mjere prevencije i korekcije

Identifikacija rizika koji se veže uz predložene aktivnosti projekta za bespovratna sredstva je  bitna jer dokazuje sustavan, promišljen pristup prijavitelja kod definiranja projektne ideje i okolnostima u kojima bi se projekt proveo. Neki projekti imaju za provedbu minimalni rizik ali je nemoguće definirati projekt koji uz sebe ne veže niti jedan potencijalni rizik za provedbu svojih aktivnosti.

Također je potrebno definirati mjere za izbjegavanje rizika provedbe projekta i ostvarenje rezultata koje traži natječaj za bespovratna sredstva.

       6. Održivost rezultata projekta za bespovratna sredstva

Održivost je izrazito bitan element svakog projekta, jer ako smisao projekta nije da bude održiv, nakon završetka financiranja ga možda nije logično financirati. Održivost znači trajni pozitivni učinak projekta na rješenje problema ciljnih skupina i područja.

       7. Razrađeni proračun i opravdanost troškova u projektu za bespovratna sredstva

Svaki projekt prijavljen na natječaj za bespovratna sredstva mora imati svoj proračun. Na bazi proračuna procjenjuju se prihvatljivi troškovi, koji su nakon toga baza za određivanje stupa sufinanciranja i iznosa bespovratnih sredstava. Proračun zapravo predstavlja listu troškova.

 

Bespovratna sredstva

Za sva dodatna pitanja o bespovratnim sredstvima nas možete kontaktirati na:

M: +385/99 384 7171

E: info@pravaideja.eu

03_Logotip+napis centralna postavitev PRAVA IDEJA

Provjerite: EU FONDOVI, Obzor 2020

Više informacija o bespovratnim sredstvima